Festival interkulturalizma 2025. održan je 20. marta u JU Zahumlje. Okupio je državne institucije, lokalnu upravu Nikšića, organizacije i mlade iz svih djelova Crne Gore, sa ciljem obilježavanja važnosti interkulturalnosti, tolerancije i međusobnog razumijevanja.
Događaj je organizovala NVO CAREP u okviru projekta “InterKULTURA: Mladi protiv barijera u Crnoj Gori“, koji je podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Crne Gore, kroz Direktorat za interkulturalizam.
Foto: NVO CAREP
Ovaj festival bio je izuzetna prilika za proslavu kulturnih različitosti i promociju uključivanja mladih u izgradnju međusobnog povjerenja i saradnje među svim građanima naše zemlje. Kroz bogat program koji je obuhvatio panel diskusije i kulturno-umjetničke nastupe, festival je podstakao mlade da aktivno doprinesu stvaranju boljeg, harmoničnijeg društva koje poštuje sve kulture, jezike, tradicije i običaje.
Festival je otvorio Nardi Ahmetović, direktor NVO CAREP i dr Ljudmila Mila Popović, direktorica Direktorata za interkulturalizam.
U okviru festivala, održane su dvije panel diskusije. Prva, pod nazivom “Zajedno u različitosti – Od zakona do odgovornosti”, okupila je značajne predstavnike državnih institucija i organizacija, lokalne uprave, uključujući Ivanu Šljukić, sekretarku Skupštine opštine Nikšić, Sokolja Beganaja iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Eminu Skenderović iz Fonda za manjine Crne Gore, Dijanu Anđelić, direktoricu njemačke organizacije HELP, Fanu Deliju, izvršnu direktoricu CRI-a, Dragana Brajovića iz Udruženja “Crnogorsko-makedonsko prijateljstvo Kirjana” i Senada Sejdovića, člana Romskog savjeta.
Foto: NVO CAREP
Sokolj Beganaj, ispred Ministarstva ljudskih I manjinskih prava, ističe da iako “ne znamo drugu stranu ne znači da nije isto tako dobra I kvalitetna kao i druga strana, koju poznajemo. Treba dati prostor ljudima da ih upoznamo.” Dodaje “da ne treba zakoni da nas drže i spajaju, jer smo mi problem ako u našim glavama riješimo te stvari onda ćemo bliti drugim ljudima”.
Ivana Šljukić, Skeretarka opštine Nikšić, smatra da “formiranje Omladinskog Romskog i Egipćanskog parlamenta u Nikšiću predstavlja dobar mehanizam da se izrode ideje koji će uticati na donosioce odluka. Takođe, ističe da kroz javne rasprave nije bilo učešća RE populacije, što je od velike važnosti, a da prostora za unapređenje svakako ima.
Senad Sejdović, član Romskog savjeta, govori da je “Romski savjet savjetodavno tijelo koje pravi interakciju između civilnog društva, stanovnika RE populacije, približava problem koje treba riješiti na nivou institucija. Dodaje da “kao građani imamo sva prava, ali da za osobenosti svih naroda i narodnosti, tu su intitucije kao što su Savjet, Fond za manjine i slicne organizacije uz Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava.”
Emina Skenderović, ispred Fonda za manjine kaze da “ Fond godišnje podrži oko 200 projekata. Na taj način primjećuje se postepeni rast i interesovanje RE zajednice. A u 2023. godini podržano je 18 projekata usmjerenih na unapređenje položaja RE populacije, sa ukupnim iznosom od 110 000 eura, što je 8% ukupnih sredstava. Taj trend se nastavio u 2024. godini gdje je podržano 21 projekat.”
Fana Delija, izvršna direktorica Centra za Romske inicijative, ističe “da se njihova organizacija već 20 godina se bavi problemima Romkinja I Egipćanki na nivou CG. U posljednje vrijeme se vješto skrivaju dječiji zabranjeni brakovi, što predstavlja problem za RE zajednicu i da moramo svi biti svjesni, a posebno ljudi koji se bave rješavanjem problema. O ovome je potrebno više i otvorenije pričati,. Nastojimo da uključimo više djevojčica u obrazovanje, iako rezultati još uvijek nijesu na zavidnom nivou.” Takođe, smatra da je “potrebno problem riješiti iz korijena, jer ugovoren brak nije romska kultura i treba uložiti mnogo truda da se svijest o tome izmijeni i shvati ozbiljnost ovog problema.
Dijana Anđelić, iz njemačke organizacije “HELP”, kaže “aktivno djelujemo u Nikšiču 25 godina. Opstali smo i zadobili ovo povjerenje zato što smo saradnji gledali u oči, razumijevali njihove potrebe, bili svakodnevno sa zajednicom. Radili na pitanjima koji su od direktnog interesa. Ovaj događaj treba da nas podsjeti da gledamo drugu stranu čovjeka bez obzira kojim jezikom govori, kojoj zajednici pripada, taj način se postižu rezultati.
Foto: NVO CAREP
Dragan Brajović, iz Udruženja Crnogorsko-makedonsko prijateljstvo Kirjana govori da “ Kroz Festival interkulturalizma se vidi entuzijazam i snaga koja će u buducnosti da otvori mnoga vrata i puteve.” Njihova organizacija se trudi da spoji pojedince i društva, ali i da jedni od drugih možemo mnogo da naučimo, smatra Brajović.
Moderatorka panel diskusije bila je Irena Rašović, novinarka.
Drugi panel, pod nazivom “Različiti, ali povezani – Interkulturalnost u rukama mladih”, okupio je romsku aktivistkinju Šejlu Pepić, Miloša Nenezića ispred Demokrata CG, Nardi Ahmetović, izvršnu direktoricu CAREP-a, i Milenu Krivokapić iz Umjetničkog centra. Učesnici su razmijenili mišljenja i postavili nove ciljeve za dalji rad na interkulturalnoj saradnji u Crnoj Gori.
Šejla Pepić, romska aktivistkinja, smatra da “djevojčice jesu slabija karika u društvu, ranjivija grupa, gdje imamo korijen određenih problema” Dodaje da RE populacija svakodnevno je izložena stereotipima i predrasudama, a to se može promijeniti ličnim, dobrim primjerima. Samo dobrim primjerima možemo graditi bolje društvo koje će prihvatiti različite kulture.
Nardi Ahmetović, izvršni direktor NVO CAREP-a, govori “ Festival intrkulturalizma ne predstavlja samo rome, jednu zajednicu, već cijelo društvo. Ako hoćemo dijalog, mostove, razumijevanje kulture treba da radimo svi zajedno. Interkulturalizam za mene je nesto što me interesuje o drugim zajednicama, tu ne pravim razliku”.
Miloš Nenezić, predstavnik Demokrata Crne Gore ističe “ da živimo u društvu gdje su političke partije značajne i imaju veliku ulogu u oblikovanju društvenih procesa, pa tako i osnaživanju mladih za da uzmu učešće u društvenim dešavanjima.
Milena Krivokapić, ispred Umjetničkog centra kaže “ uloga umjetnosti i kulture dovodi do stanja svjesti koje je izdignuto iznad bilo kakve identifikacije. Mnogo toga je zajedničko i umjetničkim izrazima. Kultura je više uticala na građenja mog umjetničkog izraza.”
Foto: NVO CAREP
Moderatorka panela bila je Aleksandra Božović, umjetnica.
Nakon panela, upriličena je ceremonija dodjele nagrada. Pripale su mladima koji svojim angažmanom i doprinosom značajno uticali na promociju interkulturalnosti i međusobnog razumijevanja. Prvo mjesto osvojila je Gordana Đurović. Drugo mjesto pripalo je Aleksi Miniću, dok je treće mjesto zauzeo Nikola Mihailović. Dobitnik specijalne nagrade je Ivan Bakić. Nagrade je dodijelila Milena Krivokapić, predsjednica žirija.
Foto: NVO CAREP
Kulturno umjetnički program bio je obogaćen folklornim i tradicionlnim igrama. Predstavili su se Folklorni ansambl “Podgorica, zatim, “ROMANO DROM – ROMSKI PUT”- prva plesna grupa mladih Roma i Egipćana i rekreativci JU Zahumlje.
Takođe, izražavamo zahvalnost KUD-u Duga Montenegro na velikodušnom ustupanju romske narodne nošnje.
Foto: NVO CAREP
Moderatorka cijelog programa festivala bila je Tijana Krunić.
Festival interkulturalizma bio je još jedan korak ka društvu koje prihvata razlike, slavi ih i koristi ih kao snagu za izgradnju zajedničke i bolje budućnosti.
